S obzirom na veliki udio u ukupnom pobolu i smrtnosti, ozljede predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i Svijetu. Posljednjih nekoliko desetljeća spoznalo se da su rizični čimbenici ozljeđivanja većinom predvidivi, ozljede preventabilne te da je određenim intervencijama moguće značajno utjecati na smanjenje pobola i smrtnosti uslijed ozljeda.


DEFINICIJA

Ozljeda je tjelesno oštećenje nastalo usljed neposrednog i iznenadnog izlaganja ljudskog organizma različitim vrstama energije (mehaničke, kemijske, fizikalne) ili usljed nedostatka osnovnih vitalnih elemenata (zrak, voda, toplina) kao npr. u slučaju utapanja, gušenja ili smrzavanja.

PODJELA

Prema X. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) ozljede su svrstane u dvije skupine:

1.    Prema naravi ozljeda u skupinu XIX
Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (S00 – T98)

2.    Prema vanjskim uzrocima u skupinu XX
Vanjski uzroci pobola i smrtnosti (V01 – Y98)

Zbog potrebe za izradom i provedbom preventivnih programa, ozljede najčešće dijelimo prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) u dvije skupine:

1.    NENAMJERNE OZLJEDE ILI NESREĆE – ozljede nastale u prometu, uslijed trovanja, utapanja, padova i opeklina (73 %)

2.    NAMJERNE ILI NASILNE OZLJEDE – ozljede uzrokovane nasiljem: samoozljeđivanje, nasilje prema drugoj osobi te kolektivno nasilje (27%)



EPIDEMIOLOGIJA OZLJEDA

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da ozljede uzrokuju oko 5 milijuna smrti svake godine s udjelom od 9 % u ukupnoj smrtnosti. Od 15 vodećih uzroka smrti u dobnoj skupini od 15 – 29 godina, 8 ih je povezano sa ozljedama.
Samo u Europskoj regiji (WHO European Region) oko 50 % smrtnih slučajeva nastalih uslijed ozljeđivanja otpada na samoubojstva, prometne nesreće i otrovanja ( oko 318 000 umrlih).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2011. godini ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka nalaze se na trećem mjestu uzroka smrtnosti u Hrvatskoj s ukupno 2.767 umrlih i udjelom od 5,42 % (stopa 62,9 / 100 000 stanovnika), iza bolesti srca i krvnih žila te novotvorina.

Izvor podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2012. god. (DEM-2/11)

Od ukupnog broja nasilnih smrti nesretni slučajevi su zastupljeni s udjelom od 73 %, zatim slijede samoubojstva (25 %) i ubojstva (2 %) te ostalo.
Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (50 %) i prometnih nesreća (26 %), slijede otrovanja (6 %), utapanja (5 %), ugušenja (2 %) te ostale nesreće.

U Splitsko – dalmatinskoj županiji u 2010. godini od  ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskog uzroka umrla je 241 osoba s udjelom od 5,25 % u ukupnoj smrtnosti. Od ukupnog broja nasilnih smrti nesretni slučajevi su zastupljeni s udjelom od 78 %, zatim slijede samoubojstva (19 %) i ubojstva (2 %) te ostalo.


PREVENCIJA OZLJEDA

S obzirom na veličinu ovog javnozdravstvenog problema, javlja se potreba za rutinskim prikupljanjem podatak u vidu registra, potreba za istraživanjima, monitoringom i evaluacijom.

Izvor podataka: WHO; Preventing injuries and violence: a guide for ministries of health (2007)

U samu prevenciju ozljeda neophodno je uključiti vladine i nevladine organizacije iz različitih područja kako bi se ostvarili zajednički ciljevi i prioriteti, a za dobrobit zajednice u cjelini. Prevencija ozljeda trebala bi biti usmjerena na identifikaciju faktora rizika, njihovom smanjenju ili potpunom uklanjanju. Postoji niz dokaza o društvenoj dobrobiti niza intervencija kojima je moguće spriječiti veliki broj invaliditeta i smrti nastalih kao posljedica ozljeđivanja.