NZZJZ SDŽ prati kretanje crijevnih zaraznih bolesti, te intervenira i predlaže mjere u slučaju epidemijskog javljanja istih. U skladu sa zakonskim propisima obavljaju se redoviti pregledi zaposlenih na poslovima proizvodnje i prometa živežnih namirnica kao i drugih zaposlenih osoba, te organiziraju i provode tečajevi «Higijenskog minimuma» za osobe koje rade u proizvodnji prometu namirnica. Vrši se nadzor nad kliconošama zakonom određenih crijevnih zaraznih bolesti, te provodi implementacija HACCAP sustava u subjektima u poslovanju s hranom.

OSOBNE MJERE ZAŠTITE OD CRIJEVNIH ZARAZNIH BOLESTI
Mnoge ozbiljne zarazne bolesti mogu se prenijeti zagađenom hranom ili vodom. Najpoznatije su: kolera, trbušni tifus i paratifus, virusni hepatitisi A i E, salmoneloze, dizenterija, mnoge parazitarne bolesti, itd.
Putnici, osobito oni koji posjećuju egzotične tropske krajeve, su vrlo rizična populacija za dobivanje tzv. „hranom i vodom prenosivih zaraznih bolesti“.
Procjenjuje se da 20-50 % svih putnika obolijeva od nekih crijevnih zaraznih bolesti, a čiji su izvor zagađena hrana ili voda. Najčešća među njima, karakteristična za putnike je tzv. „putnička diarea“-proljev-bolest uzrokovana različitim bakterijama, virusima, parazitima i gljivicama. Glavni simptom je proljev koji može biti praćen mučninom, povraćanjem i temperaturom. Osim što mogu pokvariti dane odmora ili ugroziti važan poslovni put, za osjetljive ljude mogu biti i po život opasne. Najvećem riziku za dobivanje spomenutih bolesti izloženi smo tijekom boravka u zemljama s niskim higijenskim standardom i sanitacijom te lošom kontrolom ispravne hrane i vode za piće. Za naglasiti je da se i u razvijenim zemljama mogu naći, iako mnogo rjeđe, mjesta s lošom higijenom. Za umanjiti rizik dobivanja navedenih bolesti preporučuje se koristiti kvalitetne restorane i hotele. Važno je napomenuti da su često izvori zaraze i zagađene vode za rekreaciju (bazeni, rijeke, jezera, more).